Karlovačka obilaznica prolazi istočnim, središnjim i zapadnim Žumberkom i ujedno povezuje planinarske domove tog područja na Žumberačkoj gori. Karlovačka obilaznica osnovana je od PD «Dubovac» Karlovac uz svečano otvaranje 25.08.1958. godine na Ječmištu i spada među naše prve markirane putove. Put dug 65 km trasirali su i prvi opisali pokojni doajeni karlovačkog planinarstva profesor Zvonimir Keler i Ivo Ott.
Raspadom Jugoslavije, Hrvatska i Slovenija postaju samostalne države i uspostavom novih državnih granica trasa Karlovačke obilaznice u ponekim svojim dijelovima se mijenja.
Sve više asfaltiranih cesta na trasi Karlovačke obilaznice ponukale su nas da trasu skratimo kako bi smo izbjegli dugotrajno i ne popularno hodanje asfaltom. Nastojali smo sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri prvotnu nakanu da Karlovačka obilaznica prođe kroz Žumberačku goru.
Sada na obilaznici ima osam kontrolnih točaka. Markiran je uobičajenom planinarskom markacijom i mjestimično oznakom KO (Karlovačka obilaznica). Sve kontrolne točke označene su na sljedeći način: « KO i u drugom redu KT sa brojem kontrolne točke». Može se proći u etapama iz više pravaca i sa prekidima.
Cjelokupni obilazak traje dva dana.
Dužina Karlovačke obilaznice iznosi 51 km.
Na mjestima gdje nema žiga, priznaje se i fotografija. Pri fotografiranju na kontrolnoj točki treba nastojati da posjetitelj i neko prepoznatljivo obilježje budu jasno vidljivi.
Tiskan je vodič i dnevnik sa zemljovidom koji se može nabaviti u prostorijama Društva, poštom na zahtjev (zahtjev uputiti na adresu: PD «Dubovac» 47000 Karlovac, Rakovac 1, PP 77) ili u planinarskom domu Vodice.
Administrator obilaznice – Ferdinand Kovačić – 0915538387 – kovacic.karlovac@gmail.com
MJESTA S KONTROLNIM ŽIGOVIMA (KT):
KT1 ŽITNICA – Planinarski dom na Japetiću
KT2 MRZLO POLJE – Kuća Vinka Ovčineka, Mrzlo Polje 1
KT3 JEČMIŠTE – Vrh
KT4 VODICE – Planinarski dom
KT5 PLIJEŠ – Vrh
KT6 RAVNA GORA – Vrh
KT7 SVETA GERA – Vrh
KT8 SOŠICE – Gostionica Radić-Ilas
DALJINAR KARLOVAČKE OBILAZNICE
Planinarski dom na Japetiću – Mrzlo Polje 4 sata
Mrzlo Polje – Grič 1 sat i 30 min
Grič – Ječmište – dom na Vodicama 2 sata
Vodice – Pliješ – Ravna gora – Sveta Gera 3 sata
Sveta Gera – Sošice preko Boića 2 sata
KAKO STIĆI NA PLANINARSKI DOM NA JAPETIĆU
Autobusom iz Jastrebarskog do Gorice Svetojanske pa pješice do sela Ivančići (15 min). Odavde od vinarskog podruma počinje markacija do planinarskog doma na Žitnici. (1 sat i 30 min.) Autobus polazi svakog dana iz Jastrebarskog u 7,45 sati, osim nedjelje.
Autobusom iz Jastrebarskog do Gornje Reke (redovna linija Jastrebarsko – Plešivica – Samobor) pa pješice do Vranov Dol (30 min) od kuda započinje markacija za planinarski dom na Žitnici. (1 sat i 45 min.) Autobus polazi svakim danom iz Jastrebarskog u 7,35 osim nedjelje. Informacije «Samoborček» Jastebarsko, telefon 01 62 71 451
Autobusom iz Samobora za Mali Lipovec od kuda ide markacija preko prijevoja Velika vrata strmo za dom na Japetiću. (1 sat)
Autobusom iz Samobora za Mali Lipovec i od predzadnje postaje iza Šoićeve kuće pa markiranim putem preko livada do doma na Japetiću. (2 sata).
Informacije «Samoborček» Samobor, telefon 01 33 62 648
PD ŽITNICA NA JAPETIĆU (815 m) – MRZLO POLJE (540 m) – 4 sata
Planinarski dom Žitnica na Japetiću (815 m) sagradio je HPD «Jastrebarsko» iz Jastrebarskog. Dom posjeduje blagovaonicu, kuhinju i sobe sa 46 ležaja. Opskrbljen je i otvoren svakog vikenda i praznika tokom godine, a postoji mogućnost otvaranja doma po dogovoru.
Domar je Ivica Ivanušević 098 9053 018.
Na planinarskom domu Žitnica je prva kontrolna točka Karlovačke obilaznice (KT1). Od doma krenemo markiranim putem prema vrhu Japetića. Nakon 10 minuta je križanje gdje se desno odvaja put za Oštrc iŠoičevu kuću preko Velikih vrata. Produžimo dalje stazom idući pokraj bare Veprovac i preko Livadice do odvojka za vrh Japetića (879 m). Od trase puta dolazimo za 10 min. do 12 metarske željezne piramide, prenešene 1960. godine sa vrha Sljemena na Medvednici. S piramide se pruža lijep pogled na Samoborsko gorje, Žumberak, a za lijepa vremena vide se Kamniške i dio Julijskih Alpi te planine Gorskog kotara. Vrativši se na trasu puta produžujemo rijetkom bukovom šumom i dalje kroz smrekov nasad izbijamo za 30 min. od doma na križanje Katin Krč. Odavde vodi markirani put za dom Šoićeva kuća preko Livada. Od Katinog Krča produžimo kolnim putem i nakon 12 min. napuštamo ga prelazeći na livadu kojom se spuštamo na brdsku cestu i stižemo u selo Draganoš. Daljnjih 15 min. se spuštamo u selo Jarušje. Na kraju sela je križanje, desno cestom vode markacije za Noršić selo, a trasa za KO vodi lijevo spuštajući se blago na bilo Orta. Idući kolnim putem po bilu oko 20 min. ukaže nam se prekrasan pogled na istočni Žumberak i smjer daljnjeg puta. S bila silazimo strmo uvalom pokraj vikendica i stižemo na cestu za Breganu. Idući desnom obalom nizvodno oko 100 m kod oznake na suprotnoj stijeni preskačemo potok i strmim usponom po dolomitnoj stijeni stižemo za 20 min. na cestu za selo Šimraki.
Pažnja: Zbog visoke vode potoka Bregana produžimo nizvodno cestom do mosta i uz objekt stazom uzbrdo stižemo na cestu za selo Šimraki. Od potoka Bregana ima svega 20 min. do planinarske kuće Scout u Koretićima. Uz par kuća , a iznad sela Šimraki, cesta vodi na sjever po kojoj nakon 200 m naglo skrenemo lijevo na kolni put (paziti da se ne promaši odvojak). Kolni put vodi u šumicu pa dalje u veliki areal starije lijepe bukove šume, iz koje nakon 20 min. izbijamo na put koji u lijevom luku vodi u selo Kordiće. Naš put dalje prolazi kroz selo i desno cestom oko 500 m (cesta vodi na lovačkog doma Budinjak) na odvojak odakle polu lijevo ulazimo u šumicu kojom siđemo na cestu. Tom cestom za za 10 min. prođemo gornji zaselak Mrzlog Polja i siđemo dolje do bivše škole sada mjesnog odbora. Produžimo dalje cestom u središnji dio Mrzlog Polja. U kući Vinka Ovčineka, Mrzlo Polje 1 nalazi se žig druge kontrolne točke(KT2).
MRZLO POLJE (540 m) – GRIČ (770 m) – 1 sat i 30 min
Naš put dalje vodi uz crkvu do prvih kuća sela Glušinje. Naša markacija vodi desno kroz selo i cestom 12 min. siđemo u selo Javor do donjih prvih kuća. Prolazeći ispod sela Javor stižemo na križanje od kojeg vodi cesta lijevo u Višči Vrh, a desno u Gornju Vas. Mi produžimo kolnim putem 10 min. i stižemo desno uz brdo u selo Gornja Vas, na cestu kod vatrogasnog doma. Gornja Vas je zadnja postaja na liniji Samobor – Grdanjci – Gornja Vas. Uz Sošice to je najbolji autobusni prilaz planinarskom domu na Vodicama. Linije prometuje svakodnevno, jedan polazak je ujutro, a jedan je poslijepodne. U Gornjoj Vasi sjeverno, novo markiranom stazom do sela Grič.
GRIČ (770 m) – JEČMIŠTE (976 m) – PK VODICE (835 m) – 2 sata
Od Griča put vodi uz brdo na cestu Petričko Selo – Kostanjevica na Krki. Tom cestom u smjeru Slovenije nakon 12 min.,a prije lovačkog doma, skrenemo lijevo kroz rijetki šumarak na livadu. Produžujemo sredinom livade kolnim putem, paralelno rubom šume, a malo kasnije i uz korito potoka Mačine (za sušna vremena potok presušuje) do kraja ruba šume. Na tom mjestu oprez. Ne ravno dolinom već polu lijevo kolnim putem uspinjući se kroz rijetke šumarke i sjenokoše da bi za 30 min. stigli na vrh Ječmišta (876 m, KT 3). Na ovom mjestu je 25. kolovovoza 1958. godine otvorena Karlovačka transverzala, danas Karlovačka obilaznica. S Ječmišta silazimo starim kolnim putem i za par minuta presijecamo kolni put i malo niže još jedan koji vodi paralelno s prvim. Spuštamo se niz livadu uz rijetko drveće, visoke grmove i sve niže do dna na kolni put što vodi iz Blaževog brda zaKekiće. Dalje se moramo držati istog smjera (zapad) da ne skrenemo lijevo niz brdo.Naš put vodi uz brežuljak mimo jedva prohodnog kolnog puta na prostranu livadu. Dalje se spuštamo u zavojima u klanac Vrata. Lijevo dolje vodi put za Sopotski slap. Mi produžimo klancem gore na livade sa šumarcima preko kojih izbijemo na cestu (takozvana Laška cesta: Sošice – Kostnjevica). Od vrha do tog mjesta stigli smo za 50 min. i za još 10 min. hoda cestom uz južne obronke Pliješa stižemo u planinarsku kuću Vodice ( KT 4).
Planinarsku kuću Vodice (835 m) izgradilo je Planinarsko društvo «Dubovac» iz Karlovca 1959.-1961. godine. Smješten je iznad ceste na južnim padinama Pliješa (977 m), pokraj par izvora.
Kuća raspolaže s 20 ležajeva u dvije sobe, dnevnim boravkom, kuhinjom, terasom, električnom energijom (solarni paneli), a vode ima u potoku u neposrednoj blizini (ljeti često presušuje ). Kuća je opskrbljena napitcima. Postoji mogućnost kampiranja.
Otvorena je vikendima od 01.5. do 31. 10. a zimi po dogovoru.
Osoba za kontakt :
Damir Erdelja, tajnik PD”DUBOVAC”
091 676 7015
erdelja.damir@gmail.com
PK VODICE (835 M) – PLIJEŠ (977 M) – RAVNA GORA (1001) – SVETA GERA – 3 sata
Markirani put vodi od doma uzbrdo strmim šumskim pute kroz lijepu šumu bora, breze, bukve i pokojeg ariša. Izašavši iz šume skrenemo malo lijevo livadom prema vrhu Pliješ 981 m (KT 5). Na vrhu je putokaz za daljnji nastavak puta, upisna knjiga i žig obilaznice. Od doma do vrha Pliješa ima 20 min. hoda.
Dalje nastavljamo preko livada iza Plješa valovitim terenom držeći se puta što vodi u sjeverozapadni kut tih livada. Nakon kojih 10 minuta hoda stići ćemo u taj kut odakle nas markacije vode kroz bukovu šumu najprije u zavoju lijevo pa dalje kroz pojas mlade crnogorice ravno manje-više šumskim puteljkom. Nakon manje od 15 min. stići ćemo do puta koji vodi odPoloma prema Svetoj Geri. Prelazimo cestu i nastavljamo šumom. Markacije će nas dalje dovesti mimo jedne manje livade kroz šumu prema jednoj većoj livadi na koti 1002 koja pripada Sloveniji. Kako ne bismo ušli na slovenski teritorij, dvadesetak metara prije skrenemo lijevo u šumu, koja će nas kratica dovesti na put prema Sljemenu.
Nastavljajući put prema Svetoj Geri ulazimo u šumu hrptom Sljemena (946 m), granicom između Hrvatske i Slovenije.Važno je radi pograničnog područja sa sobom imati osobne isprave (osobnu iskaznicu ili putovnicu kao i planinarsku iskaznicu). Sljemenom prelazimo nešto manje od jednog sata hoda, spuštajući se i uspinjući po bilu da bi najzad stigli do livada koje se nalaze u Sloveniji. Nešto prije izlaska na livadu skrenemo lijevo i od tuda vodi markacija na vrh Ravne gore (1001 m, KT 6) na koji stižemo za 10 minuta. Na vrhu se nalazi putokaz za nastavak puta, upisna knjiga i žig obilaznice. Odavde se otvara vrlo lijep pogled na dolinu Krke. Za lijepog vremena moguće je vidjeti Kamniške i Julijske Alpe. Držeći se više sredine livade, spuštamo se prema zapadu i nakon 10 minuta skrećemo lijevo prema šumi (kako bi smo izbjegli Slovenski teritorij) stižemo do križanja puta koji vodi ka koti 1006 m. Put je markirao PD «Ericsson – Nikola Telsa» iz Zagreba 2006. godine u spomen sto pedesete obljetnice rođenja Nikole Tesle. Mi nastavljamo ravno i izlazimo na livadu kojom ćemo za 10 minuta izaći na Maličev krč. Tu se sastajemo sa putem koji dolazi iz pravca Sošica preko Boljare. Skrećemo desno i za nekoliko minuta stižemo na livadu Kaštanica, kota 1030 m.
Od kote se uspinjemo kolnim putem na sjeverozapad do rub šume (slovenski rezervat stare šume Pregozd) i lijevo dolazimo na istočni dio vrha Sveta Gera odakle se pruža lijep pogled na dio Žumberka i Bele Krajine. Proslijedimo dalje ispod vojnog objekta i graničnim područjem sa Slovenijom do trigonometrijskog stupa koji označava vrh Sveta Gera (1178 m). To je ujedno i KT 7, a žig se nalazi ugrađen u geološki stup. Malo dalje stoji telekomunikacijski stup (90 m), a malo niže su ruševine dviju kapelica – hrvatska Svetog Ilije i slovenske Svete Jere.Obje su natkrivene kasnije dograđenim krovištima.
Granica između dviju država prolazi između kapelica. Tijekom stoljeća ovo nije bila tek puka granica, već mjesto sastajanja i zajedničkog sudjelovanja u proštenjima i sajmovima koji su se tom prilikom priređivali. Početkom 1990. godine kapelice su ponovno očišćen, i tijekom 1991. i 1992. godine zaštićene. Sveti Ilija je natkriven drvenim pokrovom u stilu crkve sa malim zvonikom. Izgradnja kapelice Sv. Ilije smješta se u sredinu 16. stoljeća dolaskom prvih Uskoka. Po do sada poznatome kapelica Sv. Ilije smatra se jednom od najstarijih, ako ne i najstarija grkokatolička kapelica u Hrvatskoj. Svake zadnje nedjelje u siječnju na vrhu Žumberka, u kapeli Sv. Ilije održava se misno slavlje za mir.
U sklopu kapelice Svetog Ilije (izvana sa stražnje strane) je mala prostorija koja je trebala biti planinarsko sklonište. Sklonište nije u potpunosti dovršeno.U nuždi poslužit će kao zaklon.
SVETA GERA – BOIĆI – SOŠICE – 2 SATA
Sa Svete Gere vračamo se istim putem do Maličevog Krča gdje skrećemo desno. Na Boljaru stižemo za 30 min. i skrećemo desno za selo Boići preko kojeg stižemo u Sošice. U gostionici Radić – Ilas nalazi se posljednja kontrolna točka sa žigom obilaznice. Boljara je nekadašnje šumarsko stovarište i okretište za kamione.
Od Boljare postoji mogućnost da nastavite ravno markiranim putem, gdje nakon 15 minuta krenete desno (krati se veliki zavoj). Dolazimo do Tratine (30 min), prelazimo potok po velikom kamenju. Od tog raskrižja desno cestom, preko Gornjeg sela možemo se spustiti u Sošice (30 minuta) ili cestom ravno (lijevo vodi cesta za Svetu Geru) nastaviti uspon prema planinarskom domu na Vodicama na koji možemo stići za 45 minuta.
Na mjestu zvanom Tratine sjecište je nekoliko planinarskih putova i mjesto gdje se sastaju nekoliko potoka. U blizini se nalazi izvor pitke vode i uskoro bi na tom mjestu trebalo biti izgrađeno vodocrpilište.
Sošice su jedno do većih naseljenih mjesta na Žumberku smješteno u Sošičkoj dolini. Sredinom prošlog stoljeća Sošice su bile središte općine. Danas u Sošicama obitava oko 100 stanovnika, većinom starijih. U Sošicama su dvije gostionice i trgovina. Gostionica Ilas-Radić nudi domaće specijalitete, a ujedno je i obavjesna postaja HGSS i 8 kontrolna točka Karlovačke obilaznice.
U Sošicama je grkokatolička crkva Svetog Petra i Pavla (1750.), kao i filijalna kapela Uznesenja Marijina (1828.). Obije crkve nalaze se na uzvišenju na ulasku u mjesto. Od 1939. godine u Sošicama postoji samostan sestara bazilijanki. Vrijedne su sestre prikupile lijepu i vrijednu zbirku etnografske građe kao i predmeta vezanih za svakidašnji život ljudi na Žumberku.
Osim Karlovačke obilaznice u ovom gorju možemo obilaziti slijedeće planinarske putove o obilaznice:
- Kružni planinarski put kroz Samoborsko gorje
- Jaskanski planinarski put
- Planinarski put Žumberkom
- Tragom prvog izleta HPD-a
- Proljetni pohod na Žumberak
- Molitva za mir na Svetoj Geri (zadnja nedjelja u siječnju)
Za bolje snalaženje po žumberačkom gorju mogu poslužiti slijedeći vodiči:
- Zvonimir Keler i Ivo Ott: Žumberak i Žumberačka gora
- Željko Poljak: Hrvatske planine (50 stranica o Samoborskom i Žumberačkom gorju)
- Željko Poljak: Pedeset najljepših planinarskih izleta
- V. Jagarić: Vodič – dnevnik Planinarskog puta Žumberkom
- Z. Kristijan: Vodič – dnevnik Samoborska obilaznica
- Alan Čaplar: Panonska Hrvatska (37 stranica o Samoborskom i Žumberačkom gorju)
- Alan Čaplar: Samoborsko i Žumberačko gorje
- PK «Scout» Samobor: Samoborski scoutski put