Planinarsko društvo “Dubovac” Karlovac, je dobrovoljna, samostalna, interesna i izvanstranačka udruga planinara, ljubitelja planina i planinske prirode te prirodnih i povijesnih znamenitosti u planinama.
Društvo djeluje samostalno i neovisno na osnovi svog Statuta i Programa rada koje utvrđuje i donosi Skupština Društva.
Osim Statuta , drugi vitalni dokument koji svaki član prihvaća učlanjenjem je :
PRAVILA PONAŠANJA PD DUBOVAC ( Kodeks planinarske etike )
Društvo svoj rad organizira kroz odsjeke, sekcije i komisije. Može osnivati područne ogranke i stanice na području Karlovačke županije. PD «Dubovac» može se radno povezivati sa planinarskim društvima na području grada, županije i Republike Hrvatske, te sudjelovati u osnivanju gradskog ili županijskog planinarskog saveza.
Društvo je član Hrvatskog planinarskog saveza, Planinarskog saveza Karlovačke županije , Karlovačke športske zajednice i Planinarskog saveza grada Karlovca .
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Društvo surađuje sa znanstvenim institucijama, školama, športskim organizacijama, ustanovama, drugim udrugama građana, ekološkim i ostalim nestranačkim organizacijama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.
PD Dubovac je neprofitna pravna osoba upisana u Registar udruga Republike Hrvatske.Društvo zastupa i predstavlja predsjednik društva.
Znak (grb) Društva je u obliku planinarske markacije u koju je umetnut crtež starog grada Dubovca i godina osnivanja Društva 1923.Zastava Društva je modroplave boje sa znakom (grbom) Društva u sredini.
Rad u tijelima, odsjecima, sekcijama i komisijama Društva je dragovoljan društveni rad koji se obavlja u skladu s načelima javnosti, kolegijalnosti, odgovornosti, informiranosti , reizbornosti i demokratskog odlučivanja.
Članom PD «Dubovac» može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba.
Članom PD «Dubovac» postaje se dobrovoljnim pristupom i prihvaćanjem Statuta Društva te Pravila ponašanja članova planinarskog društva (kodeks planinarskog ponašanja).
Svi članovi upisani su u popis članova Društva.U ovom trenutku Društvo broji 591 članova (31.prosinac , 2019.g.)
Organi uprave Društva su :
Skupština , Upravni odbor ,Predsjednik , Nadzorni odbor , Sud časti
Raznovrsne planinarske djelatnosti u Društvu obavljaju se kroz rad odsjeka, sekcija i komisija :
Alpinistički odsjek ,Speleološki odsjek ,Vodička sekcija,Markacijska sekcija , Visokogorska sekcija ,Vodička sekcija, Gospodarska komisija, Komisija za dodjelu priznanja.
O povijesti Društva
Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine U Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj.
Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, među kojima je bilo i 16 članova akademije. Među njima su bili i Karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.
Godine 1883. godine osnovano je u Karlovcu povjerenstvo za planinare koje je vodio profesor rakovačke Gimnazije Rudolf Krušnjak. Godine 1898. osnivaju se podružnice.
Karlovačko planinarstvo bilježi vidan napredak u svojem radu godine 1923. kada je došlo do osnivanja planinarskog društva «Martinščak». Inicijativu za osnivanje Društva daje učitelj Milan Ribar.
Konstituirajuća skupština održana je 5. travnja 1923. godine na kojoj je izabran za prvog predsjednika Društva profesor Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar, a za blagajnika Ivan Bartol. U Društvu se okuplja oko 130 planinara.
Planinarstvo u Karlovcu ima dobru perspektivu znajući da je Karlovac dao mnoge svjetske putnike kao što su Juraj Križanić, Albert Lukšić, Napoleon Lukšić, Janko Mikić, te nadaleko poznati istraživači Mirko i Stjepan Seljan.
Prva žena alpiniskinja bila je karlovčanka Dragojla Jarnjević. Njezini poznati usponi bili su na Martinšćak i Okić 1843. godine.
Dolaskom ing. Zlatka Satlera na čelo Društva (1935 – 1941.) postignuti su značajni rezultati. Društvo dobiva stari grad Dubovac na korištenje. Plodan rad Društva prekida početak Drugog svjetskog rata.
Nakon rata rad planinarske organizacije nalazi se u okviru Fiskulturnog saveza bivše države. Godine 1948. osniva se podružnica «Karlovac». Pedesetih godina podružnica prerasta u planinarsko društvo «Dubovac» koji je pravni slijednik planinarskog društva «Martinščak».
Na inicijativu Karla Andraševića 1957. godine osniva se speleološki odsjek.
Planinari «Dubovca» ne posustaju u svojoj aktivnosti. Velikim zalaganjem Zvonimira Kelera i Ive Otta 10. kolovoza 1958. godine otvara se Karlovačka obilaznica koja povezuje Samoborsko i Žumberačko gorje.
Otvaranjem Obilaznice koja je duga 76 km pojavljuje se potreba za planinarskim domom na zapadnom dijelu Žumberka. Planinarski dom na Vodicama počinje se graditi 1959. godine, a završen je 1962. godine.
Godinu dana kasnije, odnosno 1963. godine Općinska skupština Karlovac dodjeljuje izletište “Kalvarija” planinarskom društvu “Dubovac”.
U Društvu se javlja interes za visoko gorsko planinarenje i nakon uspona na nekoliko većih vrhova, 1977. godine osniva se alpinistički odsjek.
Od članova PD «Dubovac» Karlovac (prvenstveno speleologa i alpinista) osniva se 1980. godine Gorska služba spašavanja stanica Karlovac.
Povodom 100. godina organiziranog planinarstva u Karlovcu i 60. godina PD «Dubovac» otvara se Dubovački planinarski put, u dužini od 26 km koji povezuje stari grad Ozalj sa starim gradom Dubovcem.
Značajno je da je 1983. godine Društvo dobilo društvene prostorije na Strossmayerovom trgu 2, gdje se i danas nalazimo.
Tijekom Domovinskog rata Društvo radi manjim intenzitetom. Veći broj članova pridružuje se Hrvatskoj vojsci i Policiji od samog početka agresije na Hrvatsku i grad Karlovac.
U godinama nakon Domovinskog rata Društvo postepeno postaje aktivnije. Speleološki odsjek prednjači aktivnošću i uspjesima .Prvih godina novog milenija osniva se Vodička sekcija koja daje novi zamah u aktivnostima i vođenju izleta .Bilježi se stalan rast broja članova i aktivnosti Društva.Ulaže se u planinarske domove , izletima raste kvaliteta i broj aktivnih sudionika i redovito se organiziraju planinarske škole.
Inicijativom nekoliko članova , 2008.g. osniva se Visokogorska sekcija koja u prve tri godine postiže vrijedne rezultate a nakon toga njezina aktivnost zamire .Između zaista brojnih uspona ističu se osvajanja Mt.Blanca , Grossglocknera , Wildspitze,Gran Paradisa ,Breithorna, Elbrusa i zimski usponi na velikane Julijskih Alpa. I nakon prestanka oganiziranih izleta Visokogorske sekcije , članovi i ljubitelji visokih vrhova ne posustaju . Osvajaju se Damavand , Ararat , Musala te najviši vrhovi Poljske , Slovačke , NJemačke , Dolomita , Ukrajine , Rumunjske itd .
Umjetna penjačka stijena , sagrađena 2010.g. unutar Školske sportske dvorane dala je novi zamah penjačima i sportskom penjanju u Karlovcu .Naročito mladoj populaciji , što se odmah odrazilo na pomlađivanje članstva .